Radi ujednačavanja postupanja svih stožera civilne zaštite izdane su upute za postupanje u karakterističnim situacijama u vezi s izdavanjem propusnica.

U nastavku prenosimo dio koji se odnosi na obrtnike:

• Za E-propusnice za sezonske radnike (na ugovor o djelu, markice ili sl.) pravne osobe i obrtnici kojima je takav rad neophodan zahtjeve mogu podnijeti nadležnom stožeru civilne zaštite prema sjedištu pravne osobe ili obrta  na isti način kao i za radnike temeljem ugovora o djelu.

• E-propusnice vlasnicima trgovačkih društava i obrta koji nisu zaposleni u svojim trgovačkih društvima ili obrtima, ako postoji opravdan razlog, izdavat će se prijavom na  Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

• Za izdavanje e-Propusnica su nadležni stožeri civilne zaštite prema mjestu prebivališta ili stalnog boravka osobe koja traži e-Propusnicu, osim u slučaju kada poslodavac traži e-Propusnice za radnike temeljem ugovora o djelu ili Student servisa kada e-Propusnice izdaje stožer civilne zaštite prema sjedištu trgovačkog društva/obrta. Također, za putovanja na otoke e-Propusnicu izdaje stožer civilne zaštite prema mjestu na otoku za koje se traži, uz suglasnost županijskog stožera civilne zaštite.

Stožer civilne zaštite RH 8. travnja donosi Odluku o dopuni odluke o radnom vremenu trgovina.
I.
U Odluci o radnom vremenu trgovina iza točke I. dodaje se točka I.a koja glasi

I.a 
Iznimno od točke I. ove Odluke, a radi omogućavanja primjerene opskrbe građana povodu blagdana Uskrsa i Uskrsnog ponedjeljka, u razdoblju od 9. do 11. travnja 2020. u trgovinama u kojima je dopušten rad određuje se radno vrijeme od 7.00 do 20.00 sati, uz poštivanje svih mjera socijalnog distanciranja.

II.
Ova ODLUKA stupa na snagu danom donošenja I objavit će se u "Narodnim novinama".

Izvor: koronavirus.hr

Hrvatski ceh zaštitara donio je preporuke za zaštitu osoba i imovine zbog izvanredne situacije u zemlji zbog koronavirusa i nedavnog potresa u Zagrebu koji je najveće središte gospodarskih i financijskih poslovnih subjekata. Stoga je povećana i opasnost od porasta stope kriminaliteta na što upućuju i nedavni događaji razbojništava i provala u novčarske institucije 
Tome pogoduje posebni režim kretanja i ponašanja javnosti, što je rezultiralo smanjenim brojem ljudi na javnim površinama, brojnim praznim poslovnim objektima uz vidno istaknute obavijesti o privremenom zatvaranju objekata i prestanku obavljanja djelatnosti radi epidemije.

Radi smanjenja kaznenih i prekršajnih djela usmjerenih prema osobama i imovini te održavanja prihvatljive razine sigurnosti u društvu, preporuča se:

1. Vrijedne predmete iz zatvorenih poslovnih objekata skloniti s pogleda osoba s ulice i pohraniti u sigurne prostore s ograničenim pristupom kao i smanjiti količinu gotovog novca dostupnog počiniteljima (odnijeti iz poslovnice, smjestiti u sef, trezor i dr.).

2. Ne obznanjivati da je poslovni prostor prazan.

3. Osigurati povremeni ili redovni obilazak poslovnih prostora uz higijenske mjere zaštite, uz prisustvo ne više od dva zaposlenika.

4. Držati rasvjetu uključenom, makar minimalnu, uz mogućnost njezine automatizacije.

5. Po mogućnosti, zaštititi objekte protuprovalnim sustavom koji se može uspostaviti u kratkom roku, a omogućava brzu dojavu i brzu intervenciju uslijed trenutno praznih prometnica.

6. Provjeriti ispravnost i funkcionalnost postojećih sustava tehničke zaštite (videonadzora, protuprovalne i protupožarne zaštite, kontrole pristupa), te u slučaju kvara osigurati ispravnost. Unutarnje i vanjske kamere sustava videonadzora moraju optimalno pokrivati unutarnji prostor i vanjski perimetar štićenog objekta te biti ispravno podešene da snimaju lica stranaka i osoba u poslovnici.

7. Provjeravati i zatvaranje vrata štićenih prostora, sporednih ulaza/izlaza i blagajni/sefova, protuprovalnih sustava pri ulasku/izlasku iz objekt, veze sa centralnim dojavim sustavom i dr.

8. Komunikacija s alarmnim sustavom mora biti neprekidna, stalno nadzirana i zaštićena.

9. Vidno obznaniti da je objekt štićen sustavom tehničke zaštite, prije svega videonadzora i uporabom blagajni ili sefova s vremenskom odgodom otvaranja.

10. Prema mogućnostima, osigurati da vlasnik objekta u kojem je uspostavljen sustav videonadzora ima neposredni video link kojim prati aktivnosti u objektu u realnom vremenu od kuće.

11. U poslovnim objektima koji rade sa smanjenim brojem osoba kontrolirati pristup u poslovne prostore i radi razbojstva i zbog sprečavanja ulaska potencijalno zaraženih osoba.

12. Radi sprječavanja zloporabe korištenja medicinskih maski kod razbojništava i drugih kaznenih djela, u objektima koji imaju uspostavljen videonadzor, prije ulaska u objekt osoba mora ispred kamere skinuti masku radi identifikacije, a potom istu ponovo staviti radi higijenskih razloga. Isto se odnosi i na druge predmete na glavi osobe (šal, kapa, sunčane naočale, prometna kaciga i sl.). Navedeno će od osoba zatražiti zaposlenici ili zaštitari uz pristojno i strpljivo ophođenje sa strankama.

13. Ulaz u objekte po mogućnosti trebaju kontrolirati zaštitari koji imaju ovlast postupati u slučaju pojave incidentne situacije. Ukoliko isto nije moguće, djelatnici koji su zaposlenici objekta mogu obavljati kontrolu broja osoba koje ulaze u objekt (trgovinu, banku i dr.), ali moraju imati na umu da nisu ovlašteni primjenjivati ovlasti zaštitara već su u incidentnim situacijama dužni zvati policiju.

14. Posebno obratiti pozornost na osobe koje dostavljaju ili pružaju uslugu u poslovnici pri čemu je potrebno zatražiti identifikaciju osobe, njegov radni nalog, te istinitost podataka provjeriti s njihovom tvrtkom.

15. Čuvari i zaštitari koji se nalaze na štićenim objektima i prostorima gdje su aktivnosti smanjene ili privremeno obustavljene podići razinu budnosti na viši stupanj, te u slučaju uočenih sumnjivih ponašanja osoba postupati sukladno ovlastima danim Zakonom o privatnoj zaštiti, te biti u stalnom kontaktu s policijom i drugim službama koje obavljaju javnu djelatnost (vatrogasci, stožer CZ i dr.).

16. Čuvari i zaštitari koji se nalaze na štićenim objektima i prostorima koji rade i u okolnostima epidemije (banke i druge financijske institucije, tržnice, trgovine, ljekarne i dr.) obavljaju primarno sigurnosnu djelatnost i ne mogu biti zaduženi drugom vrstom aktivnosti koja remeti njihovu zaštitnu ulogu. Pri tome su dužni nositi zaštitnu masku i rukavice koje im mora osigurati poslodavac.

17. Zaštitar u objektima novčarskih institucija treba biti smješten na poziciji koja mu omogućava pregled najvećeg dijela unutarnjeg prostora poslovnice i vanjskog perimetra, pratiti događanja u i izvan objekta vizualno i putem prikaza s kamera u poslovnici te provjeravati stanje ispravnosti i funkcionalnosti sustava sukladno sigurnosnim procedurama. Zaštitar ne smije napuštati perimetar štićenog objekta tijekom radnog vremena, osim izuzetno u okolnostima neposredne životne opasnosti.

18. Poslovni objekti koji imaju propisane sigurnosne procedure, trebaju naložiti striktno poštivanje istih te uvijek pri ruci imati ažurirani popis telefonskih brojeva za hitne slučajeve.

19. Djelatnici poslovnica novčarskih institucija moraju koristiti sustave tehničke zaštite na propisani način, za dojavu razbojništva koristiti, po mogućnosti, bežična tipkala. Zaposlenici trebaju koristiti sustave kontrole pristupa kojima ulaze isključivo uz identifikaciju karticom, šifrom ili na drugi, biometrijski način, a svi ostali moraju pozvoniti na interfon ili se najaviti na drugi način.

20. Rijetko korištena stražnja, bočna ili vrata druge vrste te prozore i druge otvore treba uvijek imati zatvorenima i zaključanima.

IZVOR: Ravnateljstvo civilne zaštite RH

Hrvatska obrtnička komora izradila je upute o postupku za obračun plaće u vrijeme epidemije koronavirusa. Upute se pravovremeno ažuriraju.

Obratite pažnju na novu informaciju da će Hrvatski zavod za zapošljavanje direktno uplaćivati sredstva za drugi mirovinski stup u državni proračun, a ne na račun obrtnika.

Upute kako treba postupiti obrtnik (vlasnik) nisu navedene jer iste još nisu poznate (u roku od 8 dana očekuje se usklađenje Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona).

Hrvatska obrtnička komora u svojim je zahtjevima jasno dala do znanja da očekuje kako će i obrtnici vlasnici biti uključeni u mjeru ne plaćanja doprinosa za ožujak-svibanj 2020.